Aktivizam i ljudska prava

Kao građanke i građani koji žive i rade u svojim zajednicama, svakodnevno smo u kontaktu s našim sugrađanima prijateljima, kolegama ili susjedima te smo u poziciji iz koje možemo bolje prepoznati naše zajedničke probleme i potrebe. Imamo priliku solidarno doprinijeti rješavanju društvenih problema i zaštititi dostojanstva i ljudskih prava.

Zašto je zajednički i solidaran angažman u zaštiti ljudskih prava važan?

Društvo koje povezuje ljude, naglašava njihovo dostojanstvo i ravnopravnost te važnost poštivanja ljudskih prava svih ljudi je društvo u kojem smo svi prihvaćeni, imamo svoje mjesto i možemo voditi kvalitetan život. Stoga je važno prepoznati društveni angažman usmjeren na uključivo i solidarno društvo. Solidarnost kao spremnost na međusobnu podršku, te uključivost kao angažman za zaštitu ravnopravnosti i sudjelovanja kao i briga za izjednačavanje mogućnosti sudjelovanja za sve osobe su važni elementi povezanog društva. Bitno se razlikuje djelovanje pojedinih interesnih skupina usmjereno isključivo na zaštitu njihovih interesa i prava, čak i nauštrb drugih, od društvenog angažmana koji poštuje različitosti te gradi društvo koje poštuje dostojanstvo svakog čovjeka i štiti ljudska prava.


Hoće li baš moj angažman nešto značiti?

Često nam se može činiti da sami ne možemo puno doprinijeti odgovoru na potrebe i rješavanju društvenih problema. Taj osjećaj da ništa ne možemo učiniti i nedostatak participacije u društvenom životu i rješavanju društvenih problema može ozbiljno ugroziti kvalitetu demokracije, koja se kao „vladavina naroda“ upravo temelji na spremnosti ljudi za sudjelovanje. Problemi društva u kojem živimo mogu se riješiti jedino jačanjem solidarnosti i participacije građana i upravo su građani ključna karika za funkcioniranje demokracije.


Ipak, istina je da same pojedinke i pojedinci malo toga mogu napraviti. Ako nismo jako bogati ili moćni, a većina nas nije, pitamo se koji nam uopće mehanizmi preostaju za djelovanje?  Solidarnošću i zajedničkim djelovanjem imamo značajno veću mogućnost ozbiljnog utjecaja na kvalitetu života i kvalitetu funkcioniranja demokratskog društvenog uređenja u kojem živimo. Građani jesu i moraju biti korektiv vlasti.


Kako djelovati?


Dodatno, jedan od važnih oblika građanske participacije jest angažman u organizacijama civilnoga društva – udrugama i inicijativama koje su započeli naši sugrađani. Civilno društvo predstavlja prostor dobrovoljnog, spontanog udruživanja građana koji tim putem nastoje ostvariti različite ciljeve (političke, ekonomske, kulturne, obrazovne, sportske, itd.). Organizacije civilnog društva, dakle, imaju vrlo različite ciljeve, no sve obuhvaćaju područje u kojemu građani mogu iskazati svoje želje, potrebe i interese, te na taj način pridonijeti prakticiranju aktivnog građanstva. Njihova prednost je u tome što prestajemo biti sami, postajemo dio mreže koja ima jače resurse i više mogućnosti pa time i veći utjecaj. Na taj način, kroz mreže, uzajamnost i povjerenje gradimo socijalni kapital zajednice, koji Robert Putnam opisuje kao „resurs koji nastaje na temelju postojanja povjerenja u određenom društvu ili u nekim njegovim dijelovima” i koji se pokazao vrlo važnim za kvalitetu života i društveni razvoj.


Načinom na koji trošimo svoj novac, koje proizvode kupujemo ili odbijamo kupiti te uplatom donacija također značajno utječemo na društvo.

Različiti oblici građanske participacije, od onih protestnih gdje građani iskazuju svoje neslaganje kao što su: potpisivanje peticija, sudjelovanje u javnim okupljanjima i protestima, građanski neposluh,  do onih gdje su građani aktivni u informiranju drugih ili ukazivanju na probleme: kampanje, tribine i rasprave, društveno osviješteni  umjetnički projekti i intervencije u javnom prostoru,  pa sve do oblika gdje građani aktivno pomažu drugima kroz humanitarne akcije i donacije, volontiranje i direktne akcije.


Da ne bismo od izbora do izbora ovisili isključivo o vlasti, postoje brojni oblici društvenog angažmana koji mogu biti kontinuirani ili povremeni te koji će imati pozitivne učinke i na zajednicu i na naš vlastiti osobni i socijalni razvoj.